Dan državnosti Bosne i Hercegovine 2023

Dan državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembar

U povijesti Bosne i Hercegovine postoje mnogi kameni međaši, prekretnice koje su obilježile njen historijski razvoj. Sve historijske prekretnice imaju svoje uzroke i posljedice čiji tok može trajati godina, desetljećima, stoljećima. Njih više može se preklapati i u svom povijesnom razvoju skriti pravu suštinu određene historijske promjene. Zbog toga je važno obilježiti određeni datum kao praznik da bi postao dio općeg sjećanja.

Narodi na ovim prostorima imaju mnogo značajnih datuma, međutim za državu Bosnu i Hercegovinu jedan od najvažnijih datuma je 25. novembar.

Dan državnosti, 25. novembar je praznik koji obilježava odluku novoformiranog  predstavničkog, parlamentarnog tijela da Bosna i Hercegovina, rastrgana prethodnim srpsko-hrvatskim sporazumima, bude cjelovita i jedinstvena država. I ove godine, svečano će se obilježiti vrlo bitan datum iz moderne bosanskohercegovačke povijesti.

Slavit će se 80. godina od Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH). Da datum pojasnimo treba se podsjetiti na širi historijski kontekst.

Historijski okvir u kojem je nastao ZAVNOBiH

U aprilu 1941. godine Kraljevina Jugoslavija je nestala s karte Evrope jer su je u cijelosti okupirale nacistička Njemačka i fašistička Italija. Na tlu Bosne i Hercegovine izrastao je snažan antifašistički pokret. Taj pokret imao je svoje ciljeve, a jedan od njih jeste i izgradnja nove Jugoslavije na federativnom principu. Najteže bitke antifašističkog pokreta vođene su na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su donošene i najteže vojno-političke odluke. Uporedo sa oružanom borbom tekao je proces formiranja nove vlasti. Formiran je AVNOJ, kao najviše političko tijelo nove Jugoslavije uređene na federativnom principu.

Federalizacija Jugoslavije

Da bi stvaranje nove Jugoslavije imalo puni legitimitet, trebalo je formirati predstavničke domove država članica nove federacije. Jedna od tih država članica bila je i Bosna i Hercegovina i u skladu s tim trebalo je formirati predstavničko tijelo Bosne i Hercegovine, nazvano Zemaljsko Antifašističko Vijeće Narodnog Oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH). Međutim, to nije išlo glatko jer je određeni broj predstavnika buduće vlasti smatrao da Bosna i Hercegovina ne može biti ravnopravna članica nove jugoslovenske federacije. Istaknuti predstavnici nove vlasti iz Bosne i Hercegovine (Hasan Brkić, Avdo Humo, Rodolju Čolaković i drugi), uspjeli su dobiti političku podršku čelnika KPJ (Josipa Broza i Edvarda Kardelja), da Bosna i Hercegovina bude ravnopravna članica nove Jugoslavije.

Zbog ratnih aktivnosti organizovanje ZAVNOBiH-a je kasnilo ali ipak organozovano.

Zasjedanje ZAVNOBiH-a je održano 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu (tada Varcar Vakuf). Zasjedanje je počelo 25. novembra u 19. sati a završeno sljedećeg dana 26. novembra u 4 sata ujutro. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a bilo je prisutno 247 delegata iz cijele Bosne i Hercegovine predstavnika svih naroda i narodnosti. Među vijećnicima ja bilo ljudi različitih zanimanja: ljekari, zemljoradnici profesori, pravnici, radnici, učitelji, vjerski službenici, komandanti partizanskih jedinica i dr.

Tog dana je na Prvom zasjedanju  ZAVNOBiH-a u Varcar Vakufu (danas Mrkonjić Grad), nakon rasprava, usvojena je Rezolucija u kojoj je definirano da „ Narodi Bosne i Hercegovine hoće da je njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i htvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana (danas Bošnjaka) i Hrvata.

U nastavku Rezolucije ZAVNOBiH-a ističe se kako će narodi Bosne i Hercegovine učestvovati ravnopravno sa ostalim narodima u izgradnji demokratske federativne Jugoslavije. Ova je rezolucija oživotvorila ( obnovila ) bosanskohercegovačku državnost, koja je postala pravni temelj za referendum i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine u aprilu 1992. godine.

Na osnovama Prvog, održano je i Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu od 30. juna do 2. jula 1944. godine. Između ostalih odluka na ovom zasjedanju je donesena Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine, u kojoj stoji da je Bosna i Hercegovina zajednička i nedjeljiva domovina svih njenih naroda.

To naglašavanje nedjeljivosti je pojam koji mora postati sastavnim dijelom svake priče o Bosni i Hercegovini bez obzira da li se radi o pričama iz prošlosti ili pričama o budućnosti ove zemlje.

Na ovaj svečani trenutak učenicima, nastavnicima, roditeljima i svim građanima naše jedine domovine, želimo čestitati predstojeći praznik 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

20 May 2024

08 May 2024

26 April 2024

Pod jednim krovom okupile su se 53 škole, u velikoj dvorani Mejdan u Tuzli i predstavile sve ono...

Kontakt podaci

JU OŠ "Suljo Čilić" Jablanica

Komune Vejle 28.

88420 Jablanica

Bosna i Hercegovina

Tel.: 036 752 240

Email:os.cilic@bih.net.ba

Brojač posjeta

Danas236
Jučer1105
Sedmica4209
Mjesec9418
Ukupno640344

Visitor Info

  • IP: 3.215.186.30
  • Operating System: Unknown

Who Is Online

2
Online

26 May 2024
© JU OŠ "Suljo Čilić" Jablanica - Adis Pirija. All Rights Reserved.
Free Joomla! templates by Engine Templates