Bosna i Hercegovina ima hiljadugodišnju državnu tradiciju. U pisanim izvorima prvi put se
spominje u X vijeku pod imenom zemlja Bosna. Naziv Bosna i Hercegovina upotrebljava se
od 1878. godine.
Teško je naći zemlju u Evropi, kao što je Bosna i Hercegovina, koja je u samo jednom vijeku
promijenila šest državnopravnih okvira, a da pri tome nije došlo do unutrašnjeg razaranja
tkiva te države.
Bosna i Hercegovina je od osmanskog, preko austrougarskog, monarhističkog, endehazijskog
i socijalističkog do nezavisnog državnopravnog statusa prošla kroz dvadeseti vijek preko
brojnih prepreka i izazova koji su se u nekim razdobljima činili gotovo nepremostivim.
Zbog toga je ova zemlja imala nekoliko prijelomnih događaja u svojoj historiji koji se po
svom značaju mogu uspoređivati sa događajem kojeg se danas sjećamo. Taj događaj kojeg se
prisjećamo je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održanog 25. novembra 1943. godine. Na taj
25. novembar 1943. godine Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost.
Tog dana je na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Varcar Vakufu (današnji Mrkonjić Grad),
nakon rasprava, usvojena Rezolucija u kojoj je definisano da „ narodi Bosne i Hercegovine
hoće da je njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i
htvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti
osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana (danas Bošnjaka) i Hrvata.
U nastavku Rezolucije ZAVNOBiH-a ističe se kako će narodi Bsne i Hercegovine učestvovati
ravnopravno sa ostalim narodima u izgradnji demokratske federativne Jugoslavije. Ova je
rezolucija obnovila bosanskohercegovačku državnost, koja je postala pravni temelj za
referendum i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine u aprilu 1992. godine.
Značaj 25. novembra nije samo u Rezoluciji, koja definiše Bosnu i Hercegovinu kao zemlju
koja nije „ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska“, nego
i u činjenici da je tog datuma uspostavljeno teritorijalno jedinstvo Bosne i Hercegovine i
garantovana ravnopravnost i jednakost svih njenih građana.
Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a bilo je prisutno 247 delegata iz cijele Bosne i
Hercegovine predstavnika svih naroda i narodnosti. Među vijećnicima ja bilo ljudi različitih
zanimanja: ljekari, zemljoradnici profesori, pravnici, radnici, učitelji, vjerski službenici,
komandanti partizanskih jedinica i dr.
Na osnovama Prvog, održano je i Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu od 30.
juna do 2. jula 1944. godine. Između ostalih odluka na ovom zasjedanju je donesena
Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine, u kojoj stoji da je Bosna i Hercegovina
zajednička i nedjeljiva domovina svih njenih naroda.
To naglašavanje nedjeljivosti je pojam koji mora postati sastavnim dijelom svake priče o
Bosni i Hercegovini bez obzira da li se radi o pričama iz prošlosti ili pričama o budućnosti
ove zemlje.
Značajan svjedok državnosti i identiteta Bosne i Hercegovine je i njeno kulturno-historijsko
naslijeđe. Našim odnosom prema historiji i kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i
Hercegovine, pokazujemo i naš odnos prema državnosti Bosne i Hercegovine. Zbog toga
pamtimo i obilježavajmo značajne datume iz historije Bosne i Hercegovine, ali i čuvajmo
bogatu kulturnu baštinu jedine nam Bosne i Hercegovine.
Na ovaj svečani trenutak svim građanima naše jedine domovine, želimo čestitati predstojeći
praznik 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Pogledajte prezentaciju:
